Vrijeme polako ističe, a podsjećanje na prethodnu vladu izbornog povjerenja upozorava koliko je taj faktor važan kad je riječ o izmjenama izbornog zakonodavstva i njegovom sprovođenju tokom samog izbornog procesa, rekao je politički analitičar Božidar Čolaković. On je u izjavi za „Dan” kazao i da ne bi trebalo imati iluzija da najdugovječnija partija na vlasti u Evropi – Demokratska partija socijalista (DPS) neće učiniti sve što je u njenoj moći da opstruira svaki eventualni dogovor ili pokušaj dogovora, ukoliko ne bude izložena pritisku da mijenja navike sticane tokom tri decenije na vlasti.

– Najefikasniji odgovor bi svakako bio prevazilaženje svih razlika, zajednička platforma, ukoliko je to, s obzirom na neprestano do nepomirljivosti potencirane razlike među opozicionim partijama, moguće, jedinstvena akcija i internacionalizacija pitanja slobodnih izbora, odlaganje termina izbora dok se ne stvore koliko-toliko ravnopravni uslovi za sve učesnike, kao što se dogodilo prije neku godinu u Sjevernoj Makedoniji – smatra Čolaković.

On je istakao da je crnogorska vlast već pokazala da može organizovati i sprovesti izbore sa jednim učesnikom, te da ne treba biti samouvjeren kada je riječ o bojkotu izbora – bez dobre kampanje i međunarodne podrške.

– Bez osmišljene, aktivne kampanje bojkota, koja ne bi podrazumijevala samo apstiniranje od izbornog procesa, i bez bar prećutne podrške međunarodnih krugova, teško da se može očekivati ozbiljan efekat bojkota, osim možda, u nekim izmijenjenim okolnostima, eventualnog ubrzavanja procesa, koji bi u perspektivi mogli dovesti do elementarno slobodnog izjašnjavanja građana na izborima. Iskustvo sa lokalnih izbora, ukoliko je poređenje relevantno, upozorava da je i te kako moguće imati izbore sa jednim učesnikom i statistom, jer je statiste uvijek lako pronaći na političkom „tržištu“– zaključio je Čolaković.

S.R.

---

DPS će učiniti sve da zadrži vlast
Da će najdugovječnija partija na vlasti u Evropi učiniti sve što je u njenoj moći da opstruira svaki eventualni dogovor ili pokušaj dogovora, već smo vidjeli i u prethodnim izbornim ciklusima, kaže Čolaković. Naročito, kako ističe, prije nešto više od mjesec dana, kad je čitav posao oko izmjene izbornog zakonodavstva prekinut donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, što je svu pažnju javnosti i aktera političkog života usmjerilo na teren identitetskih pitanja.

– U sjenci tog najnovijeg pokušaja stvaranja dubokih podjela u društvu, kao poslovičnog mehanizma za obezbjeđivanje opstanka na vlasti, ostaje čitav niz pitanja oko kojih je trebalo postići konsenzus, što u ovom trenutku izgleda malo vjerovatno, da navedemo samo način funkcionisanja ključnih institucija važnih za sprovođenje legitimnih izbora, koje su u v.d. stanju – rekao je Čolaković.